Suche
Kronična bol česta je tegoba koja utječe i na um i na tijelo. Godine 2011 Zavod za medicinu izvijestio je da 100 milijuna odraslih Amerikanaca pati od kroničnih bolova. Prema istraživanjima, više od 1,5 milijardi ljudi u svijetu pati od kronične boli.
Što uzrokuje kroničnu bol?
Nema razloga za bol. Kronična se razlikuje od akutne boli po tome što signali boli neprekidno pokreću živčani sustav, što može trajati danima, tjednima ili čak godinama. Akutna bol pokreće živčani sustav da upozori tijelo na problem, ali simptomi nestaju. Evo nekih od uzroka dugotrajne boli:
- Loše držanje
- Mišićna neravnoteža
- Mentalni i emocionalni stres
-Neispravni obrasci hoda/kretanja
-Ozljede
- Nakon operacije
– Nuspojava bolesti (npr. rak, artritis)
-Oštećenje živčanog ili središnjeg živčanog sustava
- Prethodne ozljede
- Mišićna napetost
- Sentencijalni način života
-Dehidracija
Međutim, neki ljudi žive s boli bez fizičkih problema ili patologije. U ovom slučaju, istraživači su proveli mnoga istraživanja kako bi ispitali kako su nečije misli i emocionalna stanja povezani s boli.
Veza između uma i tijela
Život s kroničnom boli nije ugodno iskustvo. Istraživanje sugerira da ljudi s kroničnom boli često žive u stalnom stanju straha, tjeskobe i depresije. Um i tijelo rade sinergijski kako bi povezali različite tjelesne sustave. Kada tijelo pati, um postaje negativan i fokusira se na bol. Kada je um negativan, uobičajeno je da se kronična bol razbuktava. Kada se bol razbukta, tijelo aktivira odgovor "bori se ili bježi", što pokreće misli o boli i potrebi da pobjegne od boli. Kada podražaj neprestano utječe na tijelo, um emocionalno reagira na bol i postaje zaokupljen njome.
Važno je pokušati otkriti što uzrokuje kroničnu bol. Kada je prisutna kronična bol, idealno je znati koji fizički ili emocionalni podražaji utječu na tijelo. Kako biste lakše odredili ili pronašli glavni uzrok boli, postavite si sljedeća pitanja:
-Koje situacije ili scenariji izazivaju moju bol?
-O čemu sam razmišljao kad je moja bol buknula?
-Koje sam pokrete (ili nedostatak istih) napravio da su moji bolovi buknuli?
-Kada bol ne utječe na moje tijelo?
– Postoje li određena okruženja (ili klima) koja izazivaju i/ili ublažavaju bol?
-Kada me boli, mijenja li se moje raspoloženje ili ponašanje?
-Kako da ocijenim svoju bol na ljestvici od 0 do 10 (10 je najgora) u stresnim situacijama?
Ova su pitanja korisna ako se na njih odgovori iskreno, bez samoosuđivanja ili kritike.
Pristup uma i tijela boli
Oni koji pate od kronične boli mogu smanjiti (i bolje upravljati) boli stimuliranjem opuštajućeg dijela središnjeg živčanog sustava. Za razliku od reakcije na borbu ili bijeg, koja je funkcija simpatičkog živčanog sustava, različiti modaliteti kretanja i uma i tijela stimuliraju reakciju opuštanja, koja je funkcija parasimpatičkog živčanog sustava. Ulaskom u opuštajuće stanje mišići mogu otpustiti hormone koji pozitivno utječu na raspoloženje. Kada je riječ o boli, tehnike opuštanja mogu smanjiti upalu i trenirati mozak da drugačije reagira kada se bol razbukta.
Vjeruje se da sljedeći modaliteti potiču reakciju opuštanja:
-Joga
-Pilates
-Meditacija (vizualizacija, progresivno opuštanje mišića, vođene slike)
- Duboko disanje
- Terapija vodom
-Trigger point terapija (miofascijalno oslobađanje)
-Terapije uma i tijela (akupunktura, masaža, rolfing, radna terapija, manualna terapija trakama)
Svjesni pristupi podržavaju emocionalnu reaktivnost i preosjetljivost na bol. Ove vježbe i oblici terapije duboko integriraju koncentraciju, pažnju i svijest o tome što um i tijelo doživljavaju. Omogućuje osobi da usredotoči svoju pozornost na zadatak koji je pred sobom, umjesto da se fokusira ili fokusira na bol. Ako određeni modalitet nije uspješan, vrijedi pronaći drugi modalitet koji djeluje umjesto prepuštanja boli. Ove terapije također omogućuju ljudima da prihvate i usredotoče se na svoje snage umjesto da brinu o ograničenjima uzrokovanim boli.
Kad ste u nedoumici... Izdahnite
Kada ste pod stresom ili imate bol, povežite se s dahom. Dah vam omogućuje opuštanje u bilo koje vrijeme i na svakom mjestu. Sljedeći put kad se osjećate pod stresom, isprobajte ovu "hitnu" vježbu disanja: polako udahnite pet puta (brojite od 1 do 5), usklađujući svaki udahnuti pokret s brojanjem. Zatim polako izdahnite pet puta (brojite 5 prema 1), usklađujući izdah sa svakim brojanjem. Idealno je fokusirati dah na područja gdje se javlja bol. Na primjer, ako imate bolove u kukovima, zamislite da se dah diže od dijafragme kroz želudac do područja kukova. Ovo produbljuje dah i uključuje tehnike vizualizacije.
Prevladavanje ili liječenje boli je moguće. Ozbiljnost boli određuje duljinu putovanja, bilo da želite izliječiti ozljedu ili bolje upravljati stresom. Ne zaboravite ostati optimistični tijekom vremena boli i stresa i uvijek se posavjetujte sa svojim liječnikom za najbolji plan liječenja i njege.